Povijest
Unutrašnjost crkve Svetog Antona
Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu
obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove
čovjekovog življenja ostavilo je ilirsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad turres, kojeg su Hrvati po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod tor (kod tornjeva).
Povijest Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol.
Iz ove velike zelene kolijevke, tijekom stoljeća su izrasla naselja uz
obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose
gradići i turistička mjesta.
Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti
unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče
arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih
prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka
nadomak mora.
Njihovi graditelji i stanovnici, prvo Japodi, a od 4. st. prije Krista Liburni, s ovih su uzvisina nadzirali uski kanal između kopna i otoka Krka, a s druge su strane kontrolirali prastari prometni pravac kroz Vinodol.
Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim
brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad
plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2000 godina.
U 8. stoljeću ove predjele naseljavaju Hrvati i u Vinodolu
organiziraju svoju Župu koja se sastojala od slobodnih općina. U novu
domovinu donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima
svjedoče izuzetni primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u
starohrvatskoj nekropoli Stranče Gorica nedaleko Crikvenice.
Bavili su
se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog
stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam
latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u hrvatski Vinodol,
dolina vina. Vinodolom se u starijim vremenima nazivala ne samo
udolina, kao danas, nego mnogo širi prostor, uključujući i predjele uz
morsku obalu.
U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su Župi
Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali Krčki knezovi poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova kneževska obitelj dolazi u posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine.
U okrilju knezova Frankapana, a zaslugom slobodnih stanovnika vinodolskih gradova, nastao je 1288. godine Vinodolski zakon.
Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se knez Nikola IV. Frankapan. On je 14. kolovoza 1412.
potpisao darovnicu kojom omogućuje gradnju samostana za redovnike Sv.
Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu
crikvu od čega je izveden naziv Crikvenica, a taj se dan uzima kao
rođendan Crikvenice.
Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska
naselja i postala središte javnog i kulturnog života. Crkva Uznesenja
Marijina, uz koju je 1412. knez Nikola Frankopan sagradio pavlinski
samostan, nastala je između 1381. i 1393. godine. U novije vrijeme u
ovom je povjesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.
U crikveničkom samostanu je prvu naobrazbu stekao Julije Klović, svjetski najčuveniji sitnoslikar svih vremena. Rođen je 1498. godine u Vinodolu,
nedaleko Crikvenice. Legenda kaže da je u dječačkoj dobi slikao prizore
svojeg rodnog kraja na - noktu!
Najveći dio života proveo je u Italiji.
Slikarstvu je učio velikog El Greca, a suvremenici su ga nazivali mali Michelangello i svrstavali u sam vrh slikarstva, uz bok Michelangellu, Rafaellu, Leonardu i Giorgioneu.
U srednjem vijeku Crikvenica je bila luka frankopanskog kaštela Grižane. Njeni stanovnici su se bavili pretežno ribolovom, a u jednom dokumentu iz 1609. godine spominje se tunolov uz potok Dubračinu.
Stoljećima su Crikvenički ribari lovili u Kvarneru,
a sredinom 19. stoljeća u potrazi za novim lovištima počeli su se
iseljavati na druge kontinente. Svjetsku slavu po svojim dometima i
inovacijama stekla je skupina ribara koji su se naselili u San Pedru, Kalifornija, SAD, te u Seattleu, država Washington.
Hrvatska
